U lukavačkom GIKIL-u radi oko 1.000 ljudi. Oni dolaze na posao u pet proizvodnih pogona iako njihova kompanija nema okolinsku dozvolu, niti Nadzorni odbor, koji je nadležan za potpisivanje milionskih ugovora od kojih su neki istekli s prošlom godinom.

Ima li GIKIL ikakvu budućnost u ovom momentu, niko ne želi komentirati. Svi žive u nekom statusu quo i čekaju da neko drugi donese odluke, a njih još od septembra 2019. godine nema.

Podsjećamo, Federalna vlada prošle semdice prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma o nemogućnosti izdavanja okolinske dozvole privrednom društvu GIKIL d.o.o. Lukavac za kompleks pogona za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije.

Uredno na posao

– Situacija u GIKIL-u je uobičajena, svi radnici uredno idu na posao i ispunjavaju svoje obaveze. Kakva će biti sudbina kompanije je pitanje za Vladu Tuzlanskog kantona, koja je većinski vlasnik, što se radnika tiče mi obavljamo svoj posao – rekao je za Faktor Mirsad Imamović, predsjednik Sindikata radnika GIKIL-a.

Iz Vlade FBiH je saopćeno da je, “na osnovu okolišne dozvole od 24. januara 2012. godine GIKIL imao obavezu da u tehnologiju s ciljem smanjenja štete u okolišu investira 111.354.000 KM, a investirao je samo 4.067.911 KM, čime je ovo privredno društvo pokazalo krajnju neozbiljnost kada je riječ o zaštiti okoliša i nepoštivanje prava ljudi na zdrav okoliš, život i imovinu, kao osnovnih Ustavom zagarantovanih ljudskih prava”.

Dakle, trenutna situacija je da imamo kompaniju koja je veliki zagađivač i radi bez okolišne dozvole. Još koliko sutra federalna inspekcija može ući u ovu kompaniju i zabraniti rad, a onda bi vjerovatno imali drugačiju reakciju radnika.

S druge strane, aktuelna Uprava GIKIL-a i da želi, sada nije u mogućnosti uložiti potrebne milione u zaštitu okoline jer nema Nadzornog odbora koji može donijeti odluku o takvim koracima.

Podsjećamo, GIKIL je nastao tako što je Vlada TK 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om Indijca Pramoda Mittala i dala im na upravljanje svoj udio od 67 posto u kompaniji GIKIL, koji je stvoren kao zajednička kompanija KHK, koja je u međuvremenu otišla u stečaj, i GSHL-a.

Optužnice i tužbe

Međutim, posljednja Skupština kompanije održana 23. septembra dovela je do toga da Mittalov GSHL izabere svih pet članova Nadzornog odbora. Nakon toga, KHK u stečaju podnosi tužbu, a Općinski sud Tuzla donosi zaštitnu mjeru i zabranjuje provedbu odluka sa sporne Skupštine i konstituiranje i rad Nadzornog odbora.

Da stvar bude gora, svi članovi Nadzornog odbora izabranog u septembru su pod istragom Kantonalnog tužilaštva TK. Ista je stvar sa prethodnim NO na čijem je čelu bio Pramod Mittal i dva posljednja generalna direktora, koja su obojica Mittalovi ljudi, a tereti ih se za privredni kriminal težak najmanje 21 milion KM.

– Skupštinu treba sazvati Uprava kompanije, a oni to još nisu učinili. Po zakonu imaju obavezu da poziv za Skupštinu društva dostave 15 dana prije održavanja – kaže za Faktor stečajni upravnik GIKIL-a Hajrudin Kunalić.

Nezvanično saznajemo da Uprava ima najmeru da sazove Skupštinu, ali čeka na određene odluke Konatonalnog suda u Tuzli. Koliko to može potrajati, niko ne zna, kao što niko ne zna ili ne želi reći koliko vremena ima GIKIL prije nego što postane novi Aluminij.