Tuzlanski kanton trenutno se suočava s nedostatkom monovalentne antitetanične vakcine za osobe starije od 18 godina koja se aplicira nakon povrede ili ugriza životinje. Međutim, problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tu se ne završavaju, jer se na njih nadovezuje nedostatak lijekova zbog komplikovanih tenderskih procedra, zatim deficit kadra i stara dijagnostička oprema.

Najveća cirkulacija pacijenata dnevno se bilježi u Domu zdravlja “Dr. Mustafa Šehović” u Tuzli u kojem danas nećete pronaći monovalentnu antitetičnu vakcinu. Iz ove ustanove kao razlog navode nedostatak lijeka kod farmaceutskih kuća, istaknuvši da se ovaj problem pojavljuje već nekoliko godina te da ga je potrebno na adekvatan način riješiti, što nije u njihovoj nadležnosti.

Inače, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH kaže da je obaveza nabavke ove vrste vakcina na farmaceutskim kućama. Svi oni pacijenti koji su u potrebi za aplikacijom ovog ampuliranog lijeka, ukoliko ga pronađu u nekoj od apoteka, potrebno je da račun sačuvaju te će im novac na osnovu podnesenog zahtjeva biti refundiran iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK.

S druge strane iz Zavoda za javno zdravstvo TK za Klix.ba je potvrđeno da se trenutno sprovodi redovan program vakcinacije djece protiv tetanusa u četverovalentnoj ili petovalentnoj vakcini. Svih deset kantonalnih zavoda ove vakcine dobija iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, a konkretno u Tuzlanskom kantonu nam je potvrđeno da su zastupljene u dovoljnim količinama i one stvaraju zaštitu od deset zaraznih bolesti.

“Kada je u pitanju vakcinacija djece koja su obuhvaćena naredbom o programu obaveznih imunizacija, od rođenja do 18. godine, ona se vakcinišu vakcinama koje u sebi pored drugih antigena sadrže i tetaničnu komponentu. Djeca nisu ugrožena što se toga tiče i ona će biti vakcinisana, a klasična monovalentna vakcina protiv tetanusa koja se ranije koristila u 18. godini više ne postoji u programu obaveznih imunizacija djece”, kazao je za Klix.ba glavni epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo TK Blaško Topalović.

Topalović nam je rekao da se povremeni problem nabavke antitetanus vakcina za odrasle osobe javlja već duži niz godina. Nekada ranije, dok se ova vakcina nalazila u programu obaveznih imunizacija, njega su kratkoročno rješavali zavodi za javno zdravstvo koji su ampulirani lijek ustupali domovima zdravlja. Međutim, Topalović kaže da je to nemoguće sprovesti od 2008. godine, jer se prema Zakonu o prometu lijekova FBiH zavodi za javno zdravstvo ne mogu baviti farmaceutskom djelatnošću.

Osim nedostatka vakcine protiv tetanusa tuzlanski Dom zdravlja prati i problem deficita specijalista u oblasti školske medicine.

“Kod nas je problem što nemamo specijalizacije školske medicine koji pokriva djecu školskog uzrasta i studente. Imamo jednu specijalisticu bez koje ćemo ostati nakon što ona ode u penziju. Nama i u ovom trenutku treba takvih novih specijalista kojih nema nigdje u BiH, a poseban problem će biti kada jedina koju imamo ode. Relevantne institucije moraju ponovo uvesti specijalizaciju ove grane medicine koja je ukinuta prije 10 ili 15 godina, jer tada nije adekvatno shvaćen problem omladine te se mislilo da tu populaciju mogu pokriti neke druge specijalizacije”, kaže za Klix.ba direktor tuzlanskog Doma zdravlja Suad Bijedić te naglašava da danas u školskoj medicini rade specijalisti pedijatrije, urgentne medicine i porodični ljekar koji odgovaraju zahtjevima pacijenata.

U Domu zdravlja u Živinicama često se dešava nedostatak lijekova, a problem je u dobavljačima koji se ne javljaju na objavljene tendere putem kojih ide nabavka. Ova zdravstvena ustanova koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu specifična je i po tome da je jedina u Federaciji BiH koja u svom djelovanju ima i Centar za hemodijalizu, pokrivajući Kladanj, Banoviće i Živinice.

Zbog ranijeg nemara nadležnih sa federalnog nivoa održavanje ovog centra išlo je iz budžeta Doma zdravlja, a ukupno je izdvojeno 1.200.000 KM koja su, prema riječima direktora Eseda Omerkića trebala biti utrošena u dodatno unapređenje kvaliteta usluge koju pruža ova ustanova.

“Nama nedostaje specijalista hirurgije za manje zahvate koji se obavljaju u Domu zdravlja, zbog čega takvu vrstu medicinskog zahvata danas vrše specijalisti urgentne medicine koji su za to osposobljeni”, kaže nam Omerkić, istaknuvši da pod krovom ove zdravstvene ustanove djeluje 31 tim porodične medicine, a tu su još i četiri pedijatra, psihijatar, dva neurologa, šest internista, dva radiologa, dermatolog, otorinolaringolog, mirkobiolog te biohemičar.

Neki od dijagnostičkih aparata davno bi se izbacili iz upotrebe zbog završenog vijeka trajanja u savremenoj evropskoj zemlji, što nažalost nije slučaj u Bosni i Hercegovini. Primjer toga je živinički Dom zdravlja koji upravo ima ovaj problem, a neki od aparata nisu zanovljeno od devedesetih godina.

“Sredstva za ovu namjenu osnivač nam nije davao do prije dvije godine, tako da je sada situacija malo bolja. Međutim i dalje imamo aparate koji su dotrajali te ih je potrebno zamijeniti, jer je prema standardima prošao njihov vijek trajanja. Najteža situacija je na hemodijalizi, pa se moramo snalaziti kako znamo i umijemo”, ističe Omerkić.

Iste probleme imaju i u Domu zdravlja u Srebreniku iz kojeg za Klix.ba kažu da su u još nepovoljnijem položaju zbog nedostatka prostora i izostanka kapitalnih ulaganja.

“Naše otežavajuće okolnosti su ustaljene i one se tiču nabavke određenog instrumentarija, zatim vakcina, seruma i ostalih lijekova koji se moraju nabavljati po određenim propisima. Opremu uglavnom nabavljamo iz amortizacije i sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja TK koja dobijamo na osnovu pruženih usluga. Međutim, mi nemamo dovoljno finansijskih sredstava. Mnoge stvari mi bismo mogli raditi na nivou primarne zdravstvene zaštite, kao naprimjer ultrazvuk srca ili rana detekcija karcinoma sa papa testom, ali to je prebačeno na kliniku u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, gdje pacijenti čekaju godinu dana na pregled”, kaže za Klix.ba direktor Doma zdravlja u Srebreniku Ibrahim Zukić.

Na potrebe poboljšanja uslova u kojima djeluju zdravstveni radnici u Tuzlanskom kantonu ranije su upozoravali i iz Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu TK, kao i iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK.

Njihov gorući problem je nedovoljan kadar, zbog čega se nerijetko dešava da ljekari obavljaju duple poslove. U najsloženijim slučajevima to dovodi do stanja u kojem postaju invalidi rada.